Kuhar

Ime za prikaz

…..

O meni

Vaš opis

Neka moguca, alternativna povijest svijeta mogla bi biti ispisana „jezikom” i „pismom” kuhinje.
Malo sta toliko jasno, otvoreno, precizno, govori o zivotnoj filozofiji, obicajima, temperamentu, mijesanjima s drugima i drukcijima kao sto to govori kuhinja, jela, recepti i cijeli nizovi gurmanskih navika, ukusa i gastronomskih uslovljenosti.
Jedna od zanimljivijih kuhinja u danasnjem svijetu je, svakako, bosanska kuhinja. U njoj se osjecaju stisani i, okusom, rekultivirani mirisi Orijenta, ali i sasvim domaci, evropski kolorit u receptima, kulinarskom dizajnu, mocima i kvalitetima okusa…
Sama cinjenica da se na bosanskom prostoru sretno preplicu mnoge medusobno premrezane orijentalne kuhinje (perzijska, turska i dr.), pa mediteranska kuhinja, evropska kontinentalna kuhinja, zatim kuhinjske navike slavenskih naroda, poput, primjerice, pojacanijega jedenja hljeba uz odredena jela, itd., ilustriraju bogatu i slojevitu kulinarsku tradiciju u Bosni i Hercegovini. U bosanskoj kuhinji su sve moguce snazne orijentalne arome uglavnom primirene, ublazene, prilagodene ovdasnjim ukusima i navikama.
Mnoga jela i njihove osnovne recepture uglavnom dolaze s istoka, sto najdirektnije potvrduju sami nazivi tih jela (corba, burek, cevap, pilav, sogan dolma, hosaf, baklava, kadaif i cijeli nizovi razlicitih jela). Vremenom i kroz mnoge generacije recepti i kulinarske navike prilagodavane su domacim obicajima
i navikama. Tako, danas, jelo koje ima isti naziv nije i istoga okusa u Sarajevu ili pak, u Istanbulu, Isfahanu ili Damasku. Na bosanskohercegovackim prostorima spravljanje hrane, odnosno naglasenije vodenje racuna o kulinarskoj tradiciji i kulturi ishrane, vezuje se za vjerske i druge praznike, blagdane, porodicna i razna drustvena slavlja.
Pa i na bosanskom prostoru postoje odredene razlike u nijansama. U Hercegovini je, naprimjer, naglaseniji uticaj mediteranske kuhinje. Ako vam je do cevapa, onda je njih, kazu, najbolje jesti u Sarajevu ili Travniku. Kuhinja Bosanske krajine ima niz svojih specificnosti. U Posavini je hrana, primjereno ravnicarskim krajolicima, u okusu ujednacena i bez hrabrijih aromatskih eksperimenata. Istocna Bosna ima kult dobre pite…
Medutim, svako jelo trazi i svoj neposredni konzumentni kontekst. Koliko ce neko jelo biti ukusno, moze da ovisi i od njegovog neposrednog aranziranja i sarma onoga ko to jelo servira. Bosansku kuhinju spasava spontana dobrostivost onih koji spravljaju jela i onih koji ta jela serviraju… Vrijeme u kojemu zivimo, vrijeme brzih informacija i namecuce globalizacije, najzornije pokazuje da se unutar bosanske kuhinje valja drzati stare dobre tradicije (u recepturi) i evropskijeg dizajna u restoranskom i medijskom promoviranju jedne od najosebujnijih kuhinja u svijetu, kakva je ova nasa, bosanska kuhinja.

Učlani se

Želiš li nam se pridružiti?