Osnovne karakteristike
Blitva je lisnato, rebrasto povrće zelene boje, slična špinatu i kelju. Lisnata blitva ima dug zeleni list, te kratke i tanke peteljke, dok su kod rebraste blitve peteljke široke, duge i zadebljale. Bogata je kalijem, željezom, kalcijem i manganom, te vitaminima C i B.
Ljekovitost
Lutein i zeaksantin koji se nalaze u blitvi štite oči povećavanjem koncentracije pigmenata koji osiguravaju bolju zaštitu. Blitva je bogata i beta karotenom, koji se u organizmu pretvara u vitamin A i na taj način također zaštitnički djeluje na oči i vid.
Pozitivno djeluje na centralni nervni sistem, suzbija nervozu, poboljšava koncentraciju i oživljava moždane ćelije.
Jača imunološki sistem čovjeka, smanjuje nivo masnoće u krvi, uklanja probavne smetnje, jača kosti i zube.
Blitva reguliše i visok krvni pritisak, smanjuje kardiovaskularne probleme, djeluje kao protivupalno sredstvo, ublažava grčeve u mišićima i bolove u glavi.
Često se blitvino lišće preporučuje kao oblog za hemoroide, opekotine, potkožne čireve i apscese.
Zbog niske kalorijske vrijednosti, blitva je idealna namirnica za održavanje tjelsene težine, pa se često nalazi kao sastavni dio mnogih dijeta.
U kuhinji
Pri kupovini izaberite blitvu koja se čuvala na hladnom mjestu, jer se na taj način ovoj povrtnoj biljci osigurava hrskavost i slatkast okus. Listovi bi trebali biti izrazito zeleni, bez rupica, niti žutih ili smeđih flekica na sebi, a stabljika hrskava, bez mrlji.
Ukoliko pripremate svježu blitvu za jelo, dobro je operite, kako biste uklonili sve nečistoće, odrežite donji dio stabljike s korijenom i odvojite je od listova. Stabljika zahtijeva više vremena za kuhanje od listova, pa se preporučuje da se kuha nekoliko minuta prije listova.
Blitva se najčešće servira uz kuhani krompir i ribu, a možete je koristiti i kao dodatak supama od karfiola, paradajza, luka i sl., jer daje privlačnu boju, ali i dobar okus jelima.
Nerijetko se koristi kao prilog mnogim jelima od mesa, a najbolja je kombinacija blitve sa janjećim kotletima.