Osnovne karakteristike
Cimet je aromatični začin nastao od smeđe kore istoimenog drveta, a dostupan je u obliku štapića ili samljeven, u prahu.
Pripada grupi najstarijih začina u svijetu, pa se još u starom Egiptu osim kao dodatak različitim jelima i pićima koristio i kao sredstvo za liječenje, ali i balzamiranje. Bio je veoma cijenjen, pa se čak smatrao vrjednijim i od samog zlata.
Iako ima preko stotinu različitih vrsta cimeta u svijetu, njazastupljenije su cejlonska (Cinnamomum zeylanicum) i kineska vrsta poznata pod imenom kasija (Cinnamomum cassia). Obje vrste imaju slične karakteristike i prepoznatljive su po svom slatkastom mirisu, iako je okus cejlonske vrste cimeta posebno, neobično sladak i ugodan za nepce.
Ljekovitost
Mnoga istraživanja su pokazala kako cimet sprječava grušanje krvi, odnosno sljepljivanje krvnih pločica, trombocita, koji se pod određenim, vanrednim okolnostima kao što su fizičke povrede, trebaju zgrušavati kako bi spriječili krvarenje, ali u normalnim okolnostima, ukoliko se trombociti previše grupišu, mogu poremetiti protok krvi, što nikako nije dobro za zdravlje. Upravo u ovakvim situacijama, preporučuje se cimet, jer cinamal aldehid koji se nalazi u ovom začinu pomaže u sprječavanju neželjenog grušanja trombocita, odnosno krvnih pločica.
Eterična ulja cimeta imaju antibakterijska svojstva, pa se ovaj začin svrstava u grupu antibakterijskih sredstava koja sprječavaju rast bakterija.
Obogaćivanjem visokokaloričnih jela cimetom, može se utjecati na smanjenje utjecaja ove hrane na nivo šećera u krvi. Cimet usporava tempo pražnjenja želuca nakon obroka, umanjujući porast šećera u krvi poslije jela.
Ne samo da cimet poboljšava sposobnost organizma da smanji nivo šećera u krvi, već prodorni miris ovog začina poboljšava i aktivnosti mozga, pa su istraživanja pokazala kako cimet djeluje na poboljšanje kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba.
Kombinacija kalcija i vlakana koji se nalaze u cimetu veoma je važna i može biti od velike pomoći za sprječavanje različitih zdravstvenih tegoba. I kalcij i vlakna mogu se vezati za žučnu sol i doprinijeti njenom otklanjanju. Uklanjanjem žuči, vlakna pomažu u sprječavanju oštećenja koja žučne soli mogu uzrokovati u ćelijama crijeva, umanjujući na taj način i rizik od raka debelog crijeva. Kasnije, kada vlakna otklone žuč, tijelo mora razbiti holesterol kako bi se fromirala nova žuč. Ovaj proces može doprinijeti snižavanju nivoa holesterola, što je od velike pomoći u sprječevanju ateroskleroze i srčanih oboljenja.
U kuhinji
Cimet je dostupan u obliku štapića ili praha. Štapići mogu stajati duže, ali cimet u prahu ima jači okus, pa kada birate ovaj začin, obratite pažnju na slatkoću i jačinu mirisa koji odaju njegovu svježinu.
U kuhinji se može iskoristiti na bezbroj načina, pa se dodaje kao sastojak mnogim jelima i pićima.
Prokuhajte štapiće cimeta sa sojinim mlijekom i medom, pa ćete dobiti nevjerovatno ukusan topli napitak, a cimet u prahu možete iskoristiti kao sastojak pri pripremi currya.
Topla čokolada ili kafa također će imati poseban okus ako dodate malo cimeta u prahu, a poseban, egzotičan okus dat će i nekim jelima od janjećeg ili pilećeg mesa.
Kada pravite baklavu, savijaču od jabuka, šljiva ili nekog drugog voća, upotrijebite malo cimeta u prahu i dobit ćete nevjerovatno ukusnu i mirisnu poslasticu, jer se ovaj začin najbolje i uklapa u slatka jela.
Cimet bi se trebao čuvati u čvrsto zatvorenim staklenim posudama na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Cimet u prahu može stajati oko 6 mjeseci, dok štapići cimeta mogu ostati svježi i do godinu dana. Možete im i produžiti rok trajanja ukoliko ih čuvate u frižideru, a da biste provjerili njihovu svježinu, pomirišite ih, pa ako ne osjetite slatki miris, možete ih baciti, jer u tom slučaju nisu više pogodni za upotrebu.