Velika studija objavljena prije nekoliko godina otkrila je da konzumiranje mesa u krizi srednjih godina može dovesti do prerane smrti, ali da ta ista navika, u kasnijim godinama života, starije osobe može zaštititi od slabosti i krhkosti. Upravo zbog tog zaključka, studija je nametnula opšte pitanje: Hoćemo li jesti drugačije u različitoj starosnoj dobi? Da li se treba mijenjati naša ishrana kao i mi što se mijenjamo tokom našeg životnog vijeka?

Odgovor je da i ne. Ne, jer je uravnotežena ishrana ispunjena namirnicama kao što su voće i povrće, integralne žitarice i nemasno meso idealna za osobe svih starosnih dobi.

Da, jer promjena navika u ishrani starenjem ne ispunjava uvijek i naše potrebe. Plus, određene hranjive tvari postaju više ili manje važne u različitim fazama života.

Na primjer, kako starimo, naše tijelo gubi proteine, tako da moramo pronaći nove izvore tog nutrijenta, kako bismo ostali zdravi.

Mladost

Mladi do 14 godina, često imaju fobiju od hrane, tvrde stručnjaci, „Mi kao da se bojimo novih namirnica“, kaže Brian Wansink, koji proučava ponašanje u ishrani na Cornell Univerzitetu. Naš uski raspon namirnica može ograničiti važne hranjive tvari. Ključni među njima su kalcij, proteini i vitamin D za izgradnju koštane i mišićne mase. Hiljadu miligrama kalcija preporučuje se dnevno za djecu u dobi od 4 i 8 godina, a taj iznos penje se do 1.300 u dobi od 9 do 18 godina. Izgradnja kostiju ostaje prioritet kroz cijele dvadesete, naglašavaju stručnjaci. Preporučuju unos kalcija kroz namirnice kao što su nemasni mliječni proizvodi, grah, zeleno lisnato povrće i konzervirani losos.

Hormoni i mišićna masa mladih može držati osjetljivost inzulina pod kontrolom, objašnjava Walter Willett, šef Odsjeka za ishranu na Harvardskoj školi za javno zdravstvo. “Do srednjih godina, anabolički hormoni opadaju, naša mišićna masa se smanjuje, a ista ishrana i aktivnosti će dovesti do debljanja i metaboličkih poremećaja, pa čak i dijabetesa”, tvrdi Willet.

Srednja dob

Ako postoji period u životu kada treba paziti na prehrambene navike, onda je to taj period. U srednjim godinama, prehrambeni izbori jednostavno nose veću težinu. Dakle, čuvajte se tzv. “širenja srednjeg doba.”
Prema tvrdnjama stručnjaka, odrasle osobe od 18 do 65 godina jedu previše ukljikohidrata kao što su krompir, pomfrit i visoko prerađena hrana. Ove namirnice nas napune kalorijama, ali ne i hranjivim tvarima, što je upravo suprotno potrebama osoba ove dobi.

Starost

Kako ljudi stupaju u svoje šezdesete, potrebno im je i više proteina. U 70-im, najviše se zahtijeva kalcij, uz dnevnu preporuku 1.200 miligrama dnevno. Vrlo često se ukazuje i potreba za vitaminom B12, koji jača mozak i nervni sistem, jer se starenjem sve teže upijaju hranjive tvari.