Kolači datiraju još iz antičkih vremena i mnogo su se razlikovali od ovih koje mi danas pravimo i konzumiramo. Više su ličili na hljeb zaslađen medom kojem su se ponekad dodavali orasi i sušeno voće.

Historičari tvrde kako su se prve unaprijeđene metode kuhanja pokazale u egipatskoj kulturi dok su Evropljani u 17. stoljeću prethodili u pripremi modernih kolača, odnosno torti okruglog oblika. Ovaj napredak je bio proizvod razvijenije tehnologije u Evropi, pouzdanijih peći i dostupnosti raznovrsnijih sastojaka. U to vrijeme su bili popularni okrugli kalupi napravljeni od metala, drveta ili papira, a koristile su se i kuhinjske posude za kolače.

Glazura se sastojala od skuhane kompozicije najboljeg šećera koji je tada bio dostupan, bjelanjaka i ponekad nekog začina. Ova glazura bi se stavljala na ispečen kolač, koji bi se ponovo vratio u peć i zadržao nekoliko minuta. Kada bi se izvadio iz peći i ohladio, kolač bi sa ovom glazurom izgledao kao jedna sjajna, čvrsta cjelina.

Nastanak kolača i torti današnjeg oblika

Rane četrdesete godine 19. stoljeća donijele su nekoliko ključnih elemenata koji su zauvijek promijenili način pravljenja i dekorisanja kolača.

Pojava peći sa kontrolom temperature, praška za pecivo i finog, bijelog brašna uveliko su doprinijeli široj pripremi i konzumaciji kolača i torti.

Prije toga je proces pravljenja kolača bio zaista dugotrajan, ali i skup, pa su ih mogle priuštiti samo finansijski dobrostojeće grupe ljudi.

Zahvaljujući inovacijama naučnika, pakovanja s kolačima i sprave za dekorisanje, ubrzo su postale dostupne skoro svima. Već do 20. stoljeća, svako je mogao vrlo lahko napraviti i dekorisati kolač, bez posebno opremljene kuhinje. Jednostavni šećerni preljevi su zamijenjeni finim, glatkim kremama koje se danas pojavljuju u različitim bojama , te ukrašavaju izgled torti i kolača.

Simbolika

U antička vremena, hljeb i kolači su se koristili pri nekim vjerskim ceremonijama, pa su, u skladu s propisima, pravljeni u različitim oblicima. Okrugli su simbolizirali cikličnu prirodu življenja, posebno Sunce i Mjesec. Hljeb-kolač koji se pravio u kalupima oblikovao se da izgleda kao životinja, dvorac ili neki komad nakita.

Danas dekorisanje kolača predstavlja pravu umjetnost, pa su torte ukrašene raznobojnim kremama, bombonama, kandiranim voćem i drugim jestivim i nejestivim interesantnim dodacima postale prava umjetnička djela.

Neizostavne su na vjenčanima, rođendanima, prazničnim trpezama, proslavama mature, ali mnogim drugim svečanim i manje svečanim događajima. Uglavnom se izgled torte prilagođava proslavi, pa se prave u raznim oblicima, od kojih svaki ima određenu simboliku.

Obzirom da su u prethodnim stoljećima rafinirani šećer, začini, orasi i suho voće, kao sastojci kolača-torti, bili veoma skupi, predstavljalo je veliku čast kada vas neko posluži ovom poslasticom.

Danas su raznovrsne torte i kolači dostupni svima, ali i dalje šalju istu poruku, poruku ljubavi, zahvalnosti i poštovanja prema osobi kojoj ih darujemo.