Vitamin D jedan je od četiri vitamina rastvorljiva u mastima neophodna ljudskom tijelu. Ipak, za razliku od drugih, ovaj vitamin osim što dobijamo kroz ishranu, proizvodi ga i tijelo nakon izlaganja suncu. Vitamin D najbolje djeluje u kombinaciji s kalcijem u izgradnji i održavanju jakih kostiju. Učestvuje u regulaciji imunog sistema, što je važno za cjelokupno zdravlje.
Važno je održavati odgovarajuću razinu vitamina D, s obzirom da se može povezati sa smanjenjem učestalosti određenih vrsta raka, visokog krvnog tlaka, pretilosti, osteoporoze i drugih hroničnih oboljenja.
Sprječava osteoporozu i druge poremećaje kostiju
Vitamin D pomaže tijelu da apsorbuje i koristi mineral potreban za jake kosti i zube. Zbog toga je adekvatna razina vitamina D u djetinjstvu posebno važna za promicanje formiranja kostiju. Osim toga, žene u postmenopauzi zahtijevaju dovoljne razine vitamina D zbog smanjene gustoće kostiju i povećanog rizika od osteoporoze, poremećaja kojeg karakterišu krhke kosti. Uzimanje dodatka vitamina D zajedno s kalcijem može značajno pomaže u smanjenju gubitka koštane mase, umnanjuje učestalost osteoporoze i srodnih fraktura. Vitamin D može pomoći u sprječavanju rahitisa kod djece i osteomalacije kod odraslih. Ovi poremećaji uzrokuju omekšavanje i slabljenje kostiju.
Dijabetes
Pravilna prehrana je važna za sprječavanje hroničnih bolesti poput dijabetesa, a vitamin D igra značajnu ulogu. Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da adekvatan unos vitamina D može pomoći u smanjenju komplikacija povezanih s dijabetesom, kao što su kardiovaskularne bolesti, bubrežna insuficijencija i periferna neuropatija.
Kancerogena oboljenja
Neka istraživanja pokazuju da je unos vitamina D povezan sa smanjenjem učestalosti raka, posebno debelog crijeva, dojke, prostate i jajnika. Iako postoje brojne epidemiološke i laboratorijske studije koje ovo potvrđuju, nije izvršeno nijedno istraživanje na čovjeku koje potvrđuje preventivno djelovanje vitamina D na rak. Upravo zbog toga, javne zdravstvene ustanove ne koriste taj vitamin u ove svrhe.
Srčana oboljenja
Osobe s niskim serumskim razinama vitamina D izložene su većem riziku od srčanih bolesti u odnosu na osobe s odgovarajućim razinama tog vitamina, što znači da je kod tih osoba povećan i rizik od srčanog, moždanog udara i zatajenja srca. Osim toga, osobe s nedostatkom vitamina D imaju veću veću mogućnost da im se povisi krvni tlak, pretilost, dijabetes, holesterol i drugi faktori koji utiču na stvaranje kardiovaskularnih problema. Nedostatak vitamina D povećava rizik od nakupljanja kalcija koji doprinosi stvaranju plaka u arterijama, što dovodi do moždanog udara ili srčanih oboljenja. Zbog toga se smatra da vitamin D igra ulogu u kontroli krvnog tlaka i prevenciji oštećenja arterija.