Pistaciji pripadaju grupi najstarijih vrsta orašastih plodova u svijetu. Najprije su se uzgajali u Iranu, Iraku i Siriji, a danas se proizvode u mnogim drugim zemljama svijeta, uključujući SAD, Australiju, Tursku i Kinu. Pistaciji, osim dobrog okusa, nude i nekoliko zdravstvenih prednosti.
U sebi sadrže nutrijente kao što su ugljikohidrati, proteini, masti, dijetalna vlakna, fosfor, kalij, tiamin, vitamin B-6, beta karoten, lutein i zeaksantin, kalcij, željezo, magnezij, cink, bakar, vitamin C, E, A i K, riboflavin, pantotenska kiselina, folna kiselina i drugi nutrijenti koji pistacije čine grickalicom pogodnom za zdravlje.
Smanjuju loši holesterol
Istraživanja su pokazala da se redovnom konzumacijom pistacija može utjecati na smanjenje lošeg holesterola u tijelu, a antioksidansi, fitosteroli i nezasićene masne kiseline u pistacijima odlični su za zdravlje srca.
Pogodni za mršanje
Pistaciji su pravi izbor za osobe koje su na dijeti i u prednosti su u odnosu na druge orašaste plodove i suho voće zbog niskog nivoa kalorija, većeg sadržaja proteina, smanjene količine zasićenih masti i povećane količine nezasićenih masti.
Smanjuju rizik od makularne degeneracije
Sadrže karotenoidne antioksidanse kao što su lutein i zeaksantin. Ovi antioksidansi pomažu pri smanjenju rizika od makularne degeneracije kod starijih osoba, a ukoliko se pistaciji konzumiraju uz povrće, povećat će se unos luteina i zeaksantina.
Doprinose lakšoj probavi
Još jedna od prednosti pistacija je njihova obogaćenost dijetalnim vlaknima, što doprinosi lakšoj probavi. Jedna porcija od 30 grama pistacija sadrži oko 3 grama dijetalnih vlakana.
Regulišu šećer u krvi
Kod osoba koje imaju dijabetes, šećer se povezuje sa proteinima i čini ih beskorisnim. Ovaj proces je poznat kao glikacija. Antioksidansi koji se nalaze u pistacijima doprinose smanjenju procesa glikacije, te na taj način kontrolišu dijabetes.
Doprinose boljoj apsorpciji željeza
Pistaciji u sebi sadrže visok nivo bakra, što doprinosi boljoj apsorpciji željeza u organizmu.