Kada govorimo o jačanju funkcije mozga, odnosno sredstvima koja doprinose razvoju ovog ljudskog organa, važno je napomenuti da postoje neke vrste hranjivih tvari za koje je naučno dokazano da svakodnevno održavaju normalne moždane funkcije djece i odraslih.
Slaba motivacija, pamćenje, koncentracija i depresija su problemi sa kojima se danas mnoge osobe suočavaju, a nikako da se podvrgnu pravoj terapiji-zdravoj ishrani, koja će im pomoći da djeluju kao bića koja daju veliki doprinos nauci, kulturi, umjetnosti, sportu i društvu uopšte.
Ukoliko uvažite i u vašoj ishrani primijenite savjete koje vam nudimo u nastavku teksta, doprinijet ćete uspješnom funkcionisanju vašeg mozga i kognitivnih sposobnosti.
Hrana bogata omega 3 kiselinama
Dvije vrste omega 3 kiselina (DHA i EPA) su veoma važne za razvoj mozga, a povezane su sa smanjenjem rizika od depresije i poboljšanjem raspoloženja. Omega 3 kiseline se najviše nalaze u masnijim ribama kao što je losos, ali i u sjemenkama lana, u orasima i soji.
Ugljikohidrati
Istraživanja su pokazala da osobe koje ne propuštaju doručak i imaju kvalitetniju ishranu bolje razmišljaju, rade i uče. Ovo je posebno važno za djecu, jer se pokazalo da su djeca sa slabijom ishranom lošija u kognitivnim zadacima. Istraživanje je također pokazalo da djeca čija je ishrana bogata ugljikohidratima koji sporije sagorijevaju, kao što je zobena kaša imaju bolju koncentraciju i pažnju tokom jutra od djece čija ishrana sadrži ugljikohidrate koji brže sagorijevaju (npr. slatke pahuljice). Zob i pšenična peciva imaju veoma povoljan utjecaj na mozak.
Hrana bogata željezom
Rezultati istraživanja govore da i najmanji nedostatak željeza u čovjekovom organizmu nepovoljno djeluje na učenje, pamćenje i pažnju. Normalnim održavanjem željeza u krvi održavaju se i čovjekove kognitivne sposobnosti. Namirnice bogate željezom su: grah, špinat, kelj, blitva, goveđe meso, piletina, puretina, riba i soja.
Voda i hrana bogata tekućinom
Voda i namirnice bogate ovom tekućinom čine vaše pamćenje boljim, raspoloženje stabilnijim, a motivaciju jačom. Kada osoba nije žedna, lakše razmišlja i rješava probleme. Istraživači pretpostavljaju da nedovoljna količina vode u organizmu-žeđ može uzrokovati smanjenje dotoka kisika do mozga ili privremeno skupljanje neurona. Iako organizam osoba sa različitom kilažom i visinom zahtijeva i različitu količinu tečnosti, dnevna količina vode potrebna odrasloj muškoj osobi iznosi oko 3 l, a ženskoj oko 2 l (trudnice i žene dojilje zahtijevaju malo više), računajući i dodatnih 350 ml tečnosti iz hrane. Djeca od 1 do 3 godine bi trebala piti 1,3 l tekućine dnevno, od 4 do 8 godina 1,6 l, dječaci od 9 do 13 godina 2 l, od 14 do 18, 3,2 l i djevojke od 14 do 18 godina bi trebale u organizam unositi 2,3 l tečnosti dnevno. 20 % tečnosti koju unosimo u organizam dolazi iz hrane kao što su krastavci, lubenica, jagode i zelena salata.
